Jumat, 14 Oktober 2016


Dados da Escola




Hakerek na’in ho naran Ramos Ildefonso Belo moris iha municipio Baucau postu administrativu Baucau suku Gari-uai loron 09 Fulan Abril tinan 1995,oan primeiro husi Familia Helio Ildefonso Belo no Otilia Olinda Marques .Hakerekna’in hahú estudu iha Edukasaun fórmal iha tinan 2003 iha Ensinu Primaria No 11 Vila Nova Baucau no remata iha tinan 2009 no kontinua hala’o estudu iha Ensinu Pre-Secundaria, Wailii Postu Administrativu baucau no remata iha 2013.
Iha tinan tuir mak hakerek na’in kontinua Secundaria fali iha Escola Teknika Informática (ETI) Baucau iha tinan 2014.No hakerek na’in Durante hala’o estudu iha Escola Tékniku Vok Informatica ,hakerek na’in mós ativu iha atividade eskolar,hanesan atividade Aprendisazen.

Historia Badak Escola Técnica Informática


Edukasaun sai hanesan xave ba dezenvolvimentu sosiál no ekonómika iha nasaun no iha mundu. Importánsia edukasaun nian hatudu iha fornesimentu rekursu humnanu ba setor publiku no privadu. Servisu edukasaun nu’udar preparativa ba jerasaun sira ho kualidade hodi asumi papel ba sustentabilidade dezenvolvimentu nasionál. Ho ida ne’e atu hasoru dezafius iha mundu globalizasaun ho mudansa ba siensia teknologia iha merkadu global persija rekursu humanus nebe professional, laos deit ba sira nebe remata estudo iha ensinu superior maibe mos ba sira nebe aprende iha ensinu sekundariu atu sai peritus, professional nebe iha quantidade diak. Peritus sira ne’e persija tebes iha area produsaun, industria, telekomunikasaun, negosio, edukasaun hoseluk-seluk tan. Tamba ne’e edukasaun iha area teknika importante tebes no sira obrigatoriomente atu hafoun ka atualiza (update) siensia no halo adaptasaun ba teknologia foun nebe buras loron ba loron ho maka’as tebes nebe moderno ho inovasaun iha mundu tomak. Ho ida ne’e edukasaun sai hanesan seitor nebe vital ho estrategia hodi hamoris rekursu ema ida-ida iha kontekstu ”Investimento Capital Humano

Minimu rekursu humano iha Nasaun oin-oin bele resolve liu husi maximiza no dezemvolve seitor edukasaun espesifiku ba nasaun dezemvolvido hanesan ita nia rai doben Timor-Leste. Tamba ne’e maka loke Escola Técnica Informática ba ema Timor oan tomak iha nivel secundaria atu nune’e bele kompete tama ba merkadu de servisu nomos atu bele kontinua ba nivel superior mesmu iha rai laran nomos iha rai liur.
Relasiona ho mehi kiik ida ne’e hanesan reasaun no kontribuisaun positiva ba prosesu dezemvolvimento, no partisipasaun ema Timor Oan iha dezemvolvimento iha nia nasaun rasik ka ho prinsipu : “Timor oan sai duni nain ba nia rain rasik”
Liu husi prinsipu sira iha leten, maka Fundação Klibur Mata Dalan ba Cooperativa no Fila Liman, Loke Escola Técnica Informática nebe halao nia atividade inskrisaun ba estudante foun iha loron 5 fulan Novembro tinan 2009 iha suco Bidau Akadiru Hun, Administrasaun Posto Nai Feto, Municipio Dili.
Hare ba avansadu ema timor oan hakarak aprende iha area informatika nebe makaas tebes Fundação Klibur Mata Dalan ba Cooperativa no Fila Liman hamutuk ho Estrutura Escola Técnica Informatica- Dili, iha hanoin atu loke liras ba iha Municipio balun iha teritorio Timor-laran.
Ho nune’e maka iha loron 17 fulan Outobro tinan 2011 ETI loke tan classe a Distancia ida iha Municipio Baucau ho area Técnico de Linguagem de Programação. No iha loron 13 Fulan Abril tinan 2012 hetan inaugurasaun ba instalasaun escola husi Sr. Vice Ministro da Educação, Dr. Paulo Assis Belo. Hodi sai hanesan Eskola distancia husi ETI-Dili.

Iha loron 24 fulan Novembro tinan 2014 Fundação Klibur Mata Dalan ba Cooperativa no Fila Liman ho iniciativa ida hamutuk ho estrutura escola ETI-Dili prepara dokumentos hodi lori ba husu licenca iha Ministeiro Edukasaun Nasional nomos Edukasaun Municipiu atu nune’e ETI-Baucau labele sai hanesan tan klasse distancia husi ETI-Dili, maibe iha nia autonomia ho forma estrutura mesak, atu bele hamrik no responsável ba nessesario nebe existe.

Fundação: FUNDAÇÃO KLIBUR MATA DALAN BA COOPERATIVA NO FILA LIMAN (nº de registo: 3/DNRN-MJ/IV/2008,TIN.5002065).

Vizaun

Habelar an hodi tuir mudansa saida deit nebe Timor-Leste iha hanesan seitor Edukasaun, teknologia, ekonomia nomos seitor politik ho governasaun. Tamba iha prinsipu katak dinamika nebe relevante ho moris nudar nasaun nian no nesisidade nebe inportante liu para atu hatene.

Missaun

Hasae kualidade rekursu humano ema Timor-Leste atu sai peritus, badinas, profissional no cultural iha aspetu oin-oin, hodi tuir no partisipa dezenvolve moris ekonomia no establidade ba povo nia moris iha Ukun Rasik An iha era globalizasaun ida ne’e.

------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Objectivu

  1. Hasae qualidade rekursus humanu ema Timor oan liu-liu ba iha area Técnico Multimedia, Linguagem de Programasaun no Técnico Gestão Manutenção equipamentos informaticos.
  2. Atu fasilita hodi bele hetan servisu no bele kontinua ba nivel ensino superior.

Tidak ada komentar:

Posting Komentar